Aglomeracija je područje na kojem su stanovništvo i/ili gospodarske djelatnosti dovoljno koncentrirani da se komunalne otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ili do krajnje točke ispuštanja.

Bujica je stalni ili povremeni vodotok čija su obilježja: velike i brze oscilacije protoka, turbulentno tečenje jake erozivne sposobnosti, sklonost ka promjeni smjera tečenja, te veliki donos ili pronos nanosa koji može pokrenuti klizišta.

Branjeno područje je temeljna teritorijalna jedinica za obranu od poplava; branjeno područje je u pravilu područje maloga sliva, a iznimno više malih slivova ili njihovih dijelova koji su manje prostorne cjeline od podsliva, a koji zbog svojih zajedničkih značajki vodnoga režima čine optimalno područje za učinkovitu obranu od poplava.

Ciljevi kakvoće voda su ciljevi utvrđeni Planom upravljanja vodnim područjima u skladu s kriterijima utvrđenim propisom iz članka 41.stavka 1. Zakona o vodama.

Ciprinidne vode označavaju vode odgovarajućih hidromorfoloških svojstava i kakvoće, koje omogućavaju ili bi u slučaju smanjenja onečišćenja mogle omogućavati život riba iz porodice Ciprinidae, te onih iz porodica Siluridae, Percidae, Esocidae, Acipenseridae i dr., sukladno propisu iz članka 52. stavka 2. Zakona o vodama.

Detaljna melioracijska odvodnja je djelatnost prikupljanja i odvođenja viška vode s poljoprivrednoga zemljišta.

Dobar ekološki potencijal je stanje znatno promijenjenog ili umjetnog vodnog tijela, klasificirano u skladu s propisom iz članka 41. stavka 1. Zakona o vodama.

Dobro ekološko stanje je stanje nekog tijela površinske vode, klasificirano u skladu s propisom iz članka 41. stavka 1. Zakona o vodama.

Dobro kemijsko stanje podzemne vode je kemijsko stanje tijela podzemne vode, klasificirano u skladu s propisom iz članka 41. stavka 1. Zakona o vodama.

Dobro kemijsko stanje površinske vode je kemijsko stanje koje se traži za zadovoljenje ciljeva kakvoće za površinske vode, određeno u skladu s propisom iz članka 41. stavka 1. Zakona o vodama, odnosno da bi se postiglo kemijsko stanje tijela površinske vode u kojem koncentracije onečišćujućih tvari ne prelaze utvrđene standarde kakvoće za vode.

Dobro količinsko stanje je stanje definirano propisom iz članka 41. stavka 1.
Zakona o vodama.

Dobro stanje podzemne vode je stanje tijela podzemne vode kada je njezino količinsko i kemijsko stanje najmanje dobro.

Dobro stanje površinske vode je stanje tijela površinske vode kada je njezino ekološko i kemijsko stanje najmanje dobro.

Efluent je jedinstven naziv za tehnološke otpadne vode koje se pročišćene ili nepročišćene ispuštaju u sustav javne odvodnje ili u površinske vode i otpadne vode sustava javne odvodnje koje se pročišćene ili nepročišćene ispuštaju u površinske vode.

Ekološko stanje je izraz kakvoće strukture i funkcioniranja vodnih ekosustava u vezi s površinskim vodama klasificirano u skladu s propisom iz članka 41. stavka 1. Zakona o vodama.

Emisija označava izravno ili neizravno ispuštanje ili istjecanje tvari u tekućem, plinovitom ili čvrstom stanju iz pojedinog izvora u vode ili tlo, nastalo kao rezultat ljudskih djelatnosti.

ES (ekvivalent stanovnik) znači organsko biorazgradljivo opterećenje od 60 g O2 dnevno, iskazano kao petodnevna biokemijska potrošnja kisika (BPK5).

Estuarij je prijelazno područje na ušću rijeke između slatke vode i priobalnih voda.

Eutrofikacija je obogaćivanje vode hranjivim tvarima, spojevima dušika i/ili fosfora, koji uzrokuju ubrzani rast algi i viših oblika biljnih vrsta, te dovodi do neželjenog poremećaja ravnoteže organizama u vodi i promjene stanja voda.

Granica osjetljivosti je najmanja vrijednost ispitanog pokazatelja koju je moguće odrediti pri mjerenju pokazatelja za površinske vode.

Granica slatkih voda je mjesto u vodotoku gdje za vrijeme oseke i u razdoblju slabijeg protoka slatkih voda dolazi do znatnijeg povećanja saliniteta zbog prisutnosti morske vode.

Granična vrijednost emisije označava masu, izraženu u odnosu na određene posebne pokazatelje, koncentraciju i/ili razinu emisije, koja se ne smije prekoračiti u jednom ili više razdoblja; granične vrijednosti emisija mogu se također odrediti za određene skupine ili kategorije tvari.

Interni vodovi su vodoopskrbni vodovi ili kanalizacijski vodovi u ili iz stambenih i poslovnih građevina, drugih nekretnina i drugih građevina, koje nisu komunalne vodne građevine ali se na njih priključuju.

Ispuštanje u vode je ispuštanje tvari, utvrđenih propisom iz članka 60. stavka 3. Zakona o vodama u površinske ili iznimno u podzemne vode.

Izravno ispuštanje u podzemne vode je izravno ispuštanje onečišćujućih tvari u podzemne vode bez procjeđivanja kroz zemlju ili potpovršinske slojeve.

Izvanredno pogoršanje kakvoće vode za kupanje je događaj ili skup događaja koji pogoršava kakvoću površinskih voda za kupanje.

Izvorište je mjesto na zemljišnoj čestici iz kojeg podzemna voda prirodno izvire na površinu odnosno mjesto na zemljišnoj čestici s kojeg se kroz bušotinu crpi voda iz tijela podzemnih voda.

Javna odvodnja je djelatnost skupljanja otpadnih voda, njihova dovođenja do uređaja za pročišćavanje, pročišćavanja i izravnoga ili neizravnoga ispuštanja u površinske vode, obrade mulja koji nastaje u procesu njihova pročišćavanja, ako se ti poslovi obavljaju putem građevina javne odvodnje te upravljanje tim građevinama; javna odvodnja uključuje i pražnjenje  i odvoz otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama.

Javna vodoopskrba je djelatnost zahvaćanja podzemnih i površinskih voda namijenjenih ljudskoj potrošnji i njihova kondicioniranja te isporuka do krajnjega korisnika ili do drugoga isporučitelja vodne usluge, ako se ti poslovi obavljaju putem građevina javne vodoopskrbe te upravljanje tim građevinama ili na drugi propisani način (cisternama, vodonoscima i sl.).

Javne usluge su usluge u djelatnostima javnog navodnjavanja i detaljne melioracijske odvodnje, te vodne usluge.

Javni radovi su radovi gradnje i održavanja voda, vodnoga dobra, regulacijsko-zaštitnih vodnih građevina i građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju, radovi gradnje i održavanja građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju, građevina za javno navodnjavanje, građevina za javnu vodoopskrbu, građevina za javnu odvodnju i drugih vodnih građevina u vlasništvu Republike Hrvatske te pružanje javnih usluga iz točke 30. Članka 3. Zakona o vodama nakon što se javnim radovima izgrade vodne građevine za javno navodnjavanje, detaljnu melioracijsku odvodnju, javnu vodoopskrbu, odnosno javnu odvodnju.

Javno navodnjavanje je djelatnost zahvaćanja podzemnih i površinskih voda i njihova isporuka radi natapanja poljoprivrednog zemljišta putem građevina za navodnjavanje u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave ili mješovitih melioracijskih građevina u vlasništvu Republike Hrvatske.

Jezero je vodno tijelo stajaće površinske vode.

Kombinirani pristup je pristup određen člankom 58. stavkom 1. Zakona o vodama.

Količinsko stanje je pokazatelj stupnja u kojem se na vodno tijelo utječe izravnim ili neizravnim zahvaćanjem vode.

Komunalne otpadne vode su otpadne vode sustava javne odvodnje koje čine sanitarne otpadne vode, oborinske vode ili otpadne vode koje su mješavina sanitarnih otpadnih voda s tehnološkim otpadnim vodama i/ili oborinskim vodama određene aglomeracije.

Kondicioniranje je postupak pročišćavanja zahvaćene vode namijenjene za korištenje ljudima.

Kontrola emisije je kontrola koja zahtijeva specifično ograničenje emisije, na primjer graničnu vrijednost emisije ili drukčije utvrđeno ograničenje ili uvjeta prirode i drugih značajki emisije ili uvjeta rada koji utječu na emisiju.

Kopnene vode su sve stajaće vode i tekuće vode na površini tla i sve podzemne vode u smjeru kopna od polazne crte za mjerenje širine teritorijalnog mora kako je uređeno propisima o pomorstvu.

u širem smislu obuhvaća vrste korištenja voda iz članka 74. Zakona o vodama, što uključuje i vodne usluge, opće korištenje voda iz članka 76. Zakona o vodama, slobodno korištenje voda iz članka 77. Zakona o vodama, te svaku drugu ljudsku djelatnost na vodama koja ima značajan utjecaj na stanje voda; „Korištenje voda“ u smislu ove točke primjenjuje se samo za provedbu glave V. Zakona o vodama i izradu ekonomske analize korištenja voda koja je sastavni dio Plana upravljanja vodnim područjima iz članka 36. Zakona o vodama.

Korito je terensko udubljenje kroz koje stalno ili povremeno teku vode odnosno u kojem se nalaze stajaće vode.

Međudržavne vode su vode I. reda koje čine ili presijecaju državnu granicu.

Ministar je ministar nadležan za vodno gospodarstvo.

Ministarstvo je ministarstvo nadležno za vodno gospodarstvo.

Mjere upravljanja vodom za kupanje su mjere koje se poduzimaju u pogledu uspostavljanja i održavanja profila površinskih voda za kupanje, kalendara monitoringa površinskih voda za kupanje, procjenjivanja površinskih voda za kupanje, klasifikacija površinskih voda za kupanje, određivanja i procjena uzroka onečišćenja koja mogu utjecati na površinske vode za kupanje i štetiti zdravlju kupača, davanja podataka javnosti, poduzimanja radnji u cilju sprječavanja izlaganja kupača onečišćenju i poduzimanja mjera u cilju smanjivanja rizika od onečišćenja.

Monitoring je proces opetovanog promatranja jednog ili više pokazatelja kakvoće i količina voda, prema utvrđenom programu.

Obala je pojas zemljišta uz korito tekućih i drugih površinskih voda koji služi pristupu vodi i redovitom održavanju korita.

Oborinske onečišćene vode su otpadne vode koje nastaju ispiranjem oborinama s površina prometnica, parkirališta ili drugih manipulativnih površina, postupno otapajući onečišćenja na navedenim površinama te otječu u sustave javne odvodnje ili izravno u površinske vode.

Obnovljiva ležišta pijeska i šljunka su ležišta što nastaju erozijom i prirodnim nanošenjem tih tvari u koritima rijeka i drugih vodotoka i na njihovim obalama, te na mjestima njihova utoka u more.

Ocjena voda za kupanje je postupak ocjenjivanja kakvoće površinskih voda za kupanje u skladu s kriterijima propisa iz članka 41. stavka 1. Zakona o vodama.

Odgovarajuće pročišćavanje otpadnih voda znači obradu otpadnih voda bilo kojim postupkom i/ ili načinom ispuštanja, koja omogućava da prijemnik zadovoljava odgovarajuće ciljeve kakvoće za vode u skladu s propisom iz članka 60. stavka 3. Zakona o vodama.

Onečišćenje podzemnih voda je izravno ili neizravno ispuštanje tvari ili energije u podzemne vode, rezultat čega može biti ugrožavanje ljudskog zdravlja ili opskrbe vodom, nanošenje štete živim resursima i vodnom ekosustavu ili ugrožavanje drugih zakonitih korištenja voda, odnosno ugrožavanje i negativan utjecaj na druge resurse zaštićene posebnim propisima.

Onečišćenje voda za kupanje je prisutnost mikrobiološkog onečišćenja ili onečišćenja drugim organizmima ili otpadom koji utječe na kakvoću površinskih voda za kupanje i koji čini opasnost za zdravlje kupača u skladu s kriterijima propisa iz članka 41. stavka 1. Zakona o vodama.

Onečišćenje je izravno ili neizravno unošenje tvari ili topline u vodu, zrak ili tlo izazvano ljudskom djelatnošću, što može biti štetno za ljudsko zdravlje ili kakvoću vodnih ekosustava ili kopnenih ekosustava izravno ovisnih o vodnim ekosustavima, koje dovodi do štete po materijalnu imovinu, remeti značajke okoliša, zaštićene prirodne vrijednosti ili utječe na druge pravovaljane oblike korištenja okoliša.

Onečišćivač je svaka fizička ili pravna osoba, koja posrednim ili neposrednim djelovanjem ili propuštanjem djelovanja prouzroči onečišćenje voda i okoliša, kao i vlasnik ili drugi zakoniti posjednik opasne stvari, na način definiran propisima o obveznim odnosima, kojom je onečišćena voda i/ili vodni okoliš.

Onečišćujuće tvari su tvari koje mogu izazvati onečišćenje, a osobito tvari određene propisom iz članka 41. stavka 1. Zakona o vodama, uključivo opasne, prioritetne i druge onečišćujuće tvari.

Opasne tvari su tvari ili skupine tvari koje su toksične, postojane, kancerogene, mutagene, teratogene, bioakumulativne i druge tvari ili skupine tvari koje izazivaju jednaku razinu opasnosti, utvrđene propisom iz članka 41. stavka 1. Zakona o vodama.

Otpadne vode su sve potencijalno onečišćene tehnološke, sanitarne, oborinske i druge vode.

Otpadni mulj znači preostali, obrađeni ili neobrađeni dio mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda.

Podatci o kakvoći voda za kupanje su podaci prikupljeni monitoringom površinskih voda za kupanje.

Područja značajna za vodni režim su vodotoci i druga tijela površinskih voda te uređeno i neuređeno inundacijsko područje.

Podsliv je površina tla s koje otječu sve površinske vode putem niza potoka, rijeka a moguće i jezera i ulijevaju se u određenoj točki u vodotok (obično u jezero ili drugu rijeku).

Podzemne vode su sve vode ispod površine tla u zoni zasićenja i u izravnom dodiru s površinom tla ili podzemnim slojem.

Poplava je privremena pokrivenost vodom zemljišta, koje obično nije prekriveno vodom, uzrokovana izlijevanjem rijeka, bujica, privremenih vodotoka, jezera i nakupljanja leda, kao i morske vode u priobalnim područjima i suvišnim podzemnim vodama. Ovaj pojam ne obuhvaća poplave iz sustava javne odvodnje.

Površinske vode označava kopnene vode, osim podzemnih voda te prijelazne vode; izraz površinske vode uključuje i priobalne vode, u pogledu njihove zaštite, te vode teritorijalnog mora kada je riječ o njihovom kemijskom stanju.

Pozadinska razina je koncentracija tvari ili vrijednost pokazatelja u tijelu podzemne vode koja ne odgovara nikakvim ili samo vrlo malim antropogenim promjenama u odnosu na prvobitno stanje.

Priključak je spoj komunalne vodne građevine s internim vodovima.

Prijelazne vode su kopnene vode u blizini ušća u more, koje su djelomično slane uslijed blizine priobalnih voda, ali se nalaze pod znatnim utjecajem slatkovodnih tokova.

Priobalne vode su površinske vode unutar crte udaljene jednu nautičku milju od polazne crte od koje se mjeri širina voda teritorijalnog mora u smjeru pučine, a u smjeru kopna protežu se do vanjske granice prijelaznih voda.

Prioritetne tvari, prioritetne opasne tvari i ostale onečišćujuće tvari su tvari određene propisom iz članka 41. stavka 1. Zakona o vodama za koje treba poduzeti mjere određene u propisu iz članka 41. stavka 1. Zakona o vodama.

Pročišćavanje komunalnih otpadnih voda je obrada komunalnih otpadnih voda mehaničkim, fizikalno-kemijskim i/ili biološkim procesima.

Ranjivo područje je područje koje otjecanjem i procjeđivanjem može pridonijeti povećanju onečišćenja voda, koje su onečišćene ili im prijeti onečišćenje nitratima te koje su eutrofične ili podložne eutrofikaciji.

Rashladne vode su vode koje se koriste za odvođenje topline iz procesa ili uređaja, a mogu biti u zatvorenom ili otvorenom rashladnom krugu.

Raspoložive zalihe podzemne vode označava višegodišnji prosjek ukupnog prihranjivanja vodnog tijela podzemne vode, umanjen za višegodišnji prosjek tečenja, potreban za postizanje ciljeva ekološke kakvoće povezanih površinskih voda, utvrđen propisom iz članka 41. stavka 1. Zakona o vodama, kako bi se izbjeglo svako znatnije pogoršanje ekološkog stanja tih voda, i nanošenje znatne štete povezanim kopnenim ekosustavima.

Referentna medota mjerenja označava određeni način mjerenja i precizan opis postupka za određivanje propisanih vrijednosti pokazatelja kakvoće površinskih voda namijenjenih zahvaćanju vode za piće, utvrđene propisom iz članka 41. stavka 1. Zakona o vodama.

Riječni sliv je površina tla s koje otječu sve površinske vode putem niza potoka, rijeka, a moguće i jezera i kroz jedno ušće, estuarij ili deltu se ulijevaju u more, s pripadajućim podzemnim vodama i priobalnim vodama.

Rijeka je kopneno vodno tijelo koje najvećim dijelom teče površinom tla, ali može i dijelom toka teći ispod zemlje.

Rizik od poplava je kombinacija vjerojatnosti poplavnog događaja i potencijalnih štetnih posljedica poplavnog događaja za život, zdravlje i imovinu ljudi, okoliš, kulturno naslijeđe i gospodarsku aktivnost.

Salmonidne vode označavaju vode odgovarajućih hidromorfoloških svojstava i kakvoće, koje omogućavaju ili bi u slučaju smanjenja onečišćenja mogle omogućavati život riba iz porodice Salmonidae, sukladno propisu iz članka 52. stavka 2. Zakona o vodama.

Sanitarne otpadne vode su otpadne vode koje se nakon korištenja ispuštaju iz stambenih objekata, ugostiteljstva, ustanova, vojnih objekata i drugih neproizvodnih djelatnosti i uglavnom potječu od ljudskog metabolizama i aktivnosti kućanstava.

Sezona kupanja je kalendarsko razdoblje u kojem se može očekivati veliki broj kupača.

Slatka voda je prirodna voda s niskim koncentracijama mineralnih tvari koja se često smatra prikladnom za crpljenje i preradu u proizvodnji vode za piće.

Standard kakvoće podzemne vode su koncentracije pojedine onečišćujuće tvari, skupine onečišćujućih tvari ili pokazatelja onečišćenja u podzemnoj vodi, koje zbog zaštite ljudskog zdravlja i vodnog okoliša ne bi trebalo prekoračiti.

Standard kakvoće voda su koncentracije određene onečišćujuće tvari ili skupine onečišćujućih tvari u vodi, sedimentu ili bioti koje ne bi smjele biti prekoračene u cilju zaštite ljudskog zdravlja i okoliša.

Stanje podzemne vode je općeniti pojam koji označava stanje tijela podzemne vode određeno njezinim količinskim i kemijskim stanjem, ovisno o tome koje je lošije.

Stanje površinske vode je općeniti pojam koji označava stanje tijela površinske vode određeno njezinim ekološkim i kemijskim stanjem, ovisno o tome koje je lošije.

Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda je dio sustava javne odvodnje kojim se prikupljaju i odvode komunalne otpadne vode.

Tehnološke otpadne vode su sve otpadne vode koje nastaju u tehnološkim postupcima i ispuštaju se iz industrijskih objekata za obavljanje bilo kakve gospodarske djelatnosti, osim sanitarnih otpadnih voda i oborinskih onečišćenih voda.

Tijelo podzemne vode je određen volumen podzemne vode u jednom ili više vodonosnika.

Tijelo porvšinske vode je jasno određen i značajan element površinske vode, kao što je jezero, akumulacija, potok, rijeka ili kanal, dio potoka, rijeke ili kanala, prijelazne vode ili pojasa priobalne vode.

Trajna zabrana kupanja je zabrana kupanja ili preporuka da se izbjegava kupanje, a traje najmanje jednu sezonu kupanja.

Trenutačno onečišćenje je mikrobiološko onečišćenje površinskih voda za kupanje određeno sukladno kriterijima iz članka 41. stavka 2. Zakona o vodama.

Umjetno vodno tijelo je tijelo površinskih voda stvoreno ljudskom djelatnošću.

Unos onečišćujućih tvari u podzemne vode je izravan ili neizravan unos onečišćujućih tvari u podzemne vode kao posljedica čovjekove aktivnosti.

Uslužno područje obuhvaća jedno ili više vodoopskrbnih područja i/ili područja aglomeracija.

Uređeni deponij je posebno uređeno i nadzirano zemljište koje se nalazi u inundacijskom području, a namijenjeno je odlaganju izvađenog šljunka i pijeska prema članku 100.a Zakona o vodama.

Veliki broj kupača je broj koji utvrđuje nadležno tijelo jedinica lokalne samouprave s obzirom na broj kupača u prethodnim godinama ili na raspoloživu infrastrukturu i opremu ili druge mjere koje se poduzimaju za promicanje kupanja.

Voda namijenjena za ljudsku potrošnju je: (a) sva voda, bilo u njezinu izvornome stanju ili nakon obrade (kondicioniranja) koja je namijenjena za piće, kuhanje, pripremu hrane ili druge potrebe kućanstava, neovisno o njezinu podrijetlu te o tome potječe li iz sustava javne vodoopskrbe, iz cisterni ili iz boca odnosno posuda za vodu; (b) sva voda koja se rabi u industrijama za proizvodnju hrane u svrhu proizvodnje, obrade, očuvanja ili stavljanja na tržište proizvoda ili tvari namijenjenih za ljudsku potrošnju, osim ukoliko nadležno tijelo ne smatra da kakvoća vode ne može utjecati na zdravstvenu ispravnost prehrambenih proizvoda u njihovom konačnom obliku.

Vodna politika je skup akata, postupaka i mjera kojima se, u okvirima djelokruga Republike Hrvatske uređenoga Zakonom o vodama i zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva, uređuje i provodi upravljanje vodama, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje, te vodne usluge.

Vodne usluge su usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje.

Vodni okoliš je vodni sustav, uključivo vodne i o vodi ovisne ekosustave (organizme i njihove zajednice), čovjeka te materijalnu i kulturnu baštinu koju je stvorio čovjek u ukupnosti uzajamnog djelovanja.

Vodni režim je prirodno i/ili ljudskim aktivnostima uzrokovano stanje količina i kakvoće svih tijela površinskih, priobalnih i podzemnih voda, vodnoga dobra i vodnih građevina na državnom području.

Vodno područje je površina kopna i mora koja se sastoji od jednog ili više susjednih riječnih slivova s njihovim pripadajućim podzemnim, prijelaznim i priobalnim vodama, koje je glavna jedinica za upravljanje riječnim slivovima.

Vodonosnik je podzemni sloj ili slojevi stijena ili drugih geoloških naslaga dovoljne poroznosti i propusnosti koji omogućuje značajan protok podzemnih voda ili zahvaćanje znatnih količina podzemnih voda.

Vodotok čini korito tekuće vode zajedno s obalama i vodama koja njime stalno ili povremeno teku.

Znatan i trajno rastući trend je svaki statistički i, u pogledu okoliša, značajan porast koncentracije onečišćujuće tvari, skupine onečišćujućih tvari ili pokazatelja onečišćenja u podzemnoj vodi.

Znatno promijenjeno vodno tijelo je tijelo površinske vode čije su značajke bitno promijenjene uslijed fizičkih promjena uzrokovanih ljudskim aktivnostima utvrđeno na način propisan propisom iz članka 36.a Zakona o vodama.